Iz proslosti celinackog kraja

Ucitelj Dusan Kostresevic

Prvu naredbu o obaveznoj nastavi izdao je 1580. godine Avgust Prvi, vladar Saksonije. Djeca sa navrsenih pet godina morala su pohadjati skolu cak i u vrijeme zetve.

Austrougarskim Zakonom o pravima i odnosajima ucitelja u narodnim skolama u BiH stajalo je da ucitelj moze biti lice samo sa navrsenih 19, ali ne i sa prijedjenih 4o godina. Zensko moze biti namjestenica u uciteljskoj sluzbi samo kao neudata ili udovica.

Onaj ko poznaje prilike u Snjegotinama malo ce se iznenaditi kada cuje da je Dusan Kostresevic iz Velike Snjegotine prije sto godina imao diplomu ucitelja. U “Skolskom vijestniku” nailazimo na biljesku u kojoj se kaze da se uciteljima izdaje certifikat, a uslovi su da je drzavljanin Austro-Ugarske i da je skolu zavrsio u Carevini.

Dusan Kostresevic je skolu zavrsio u Aleksincu u Srbiji i 1. septembra 1904. nije mogao dobiti certifikat da radi u Bosni. Bio je sin Alekse Kostresevica rodjenog 1849., jednog od najuglednijih domacina toga doba u Snjegotini koji je 1905. u Liplju bio pomazuci clan Prosvjete.

Iz REGESTRA KREISBEHORDE Arhiva Republike Srpske vidi se da je “10. februara 1915. Aleksa Kostresevic iz Omerbegove Snjegotine upucen kao talac u Doboj . Iako je star jos je jak i ugledan. NJegov sin Dusan je ucitelj u Srbiji.”

Dusan je rodjen 1877. Nakon uciteljske skole zavrsio je i fakultet i bio profesor. U Kraljevini SHS je bio skolski nadzornik i zivio u Beogradu.

Porodicno predanje kaze kako je Aleksa, kada je nekom prilikom posjetio sina, uzeo “Politiku” i u Hotelu “Moskva” poceo je citati, ali posto je bio nepismen, okrenuo ju je naopacke. Kada mu je konobar kazao da novine drzi naopako, Aleksa mu je odbrusio: “E, moj sinko, lako je novine citati onako. To moze svako, ali naopako, kao ja, malo ko”.

Uzgred receno, jedan od poslova skolskog nadzornika u vrijeme D. Kostresevica bio je i pracenje postivanja Disciplinskog pravilnika za ucenike. Evo jedne od 50 njegovih odredbi: “ucenici treba da paze na cistocu svoga tela i odela i da cuvaju svoje zdravlje, kao izvor srece i napretka. U odevanju i doterivanju treba da su skromni. Zabranjuje se svako kindjurenje”.

M.Spasojevic