SUME NA PODRUCJU OPSTINE CELINAC
Kada govorimo o sumama na podrucju opstine Celinac, ukupnoj zastupljenosti, kvalitetu i zdravstvenom stanju, za razliku na opste stanje privatnih suma Republike Srpske, mozemo biti donekle zadovoljni.
Prije reorganizacije u sumarstvu Republike Srpske 1995. godine, sve sume je obuhvatalo sumsko privredno podrucje “Donjevrbanjsko” kojim se jedinstveno gazdovalo na vise opstina pa se vise ulagalo na sumsko-uzgojne radove na povrsinama nize nadmorske visine sa duzim vegetacionim periodom gdje su i sume bile vise iskoriscavane, ranije zemljiste uzurpirano, pa tako i potrebe posumljavanja i njege suma vece.
Tako da sada na podrucju opstine Celinac imamo velike povrsine pod kulturama cetinara i mlade i srednjedobne prirodne sume liscara. Sa stanovista proizvodnje drvne mase ove sume su veliki potencijal i mjerama njege mogu se postici optimalni rezultati, kako u kolicini tako i u kvalitetu proizvodnje drvne mase. Ali istini za volju uslijed ratnih posljedica doslo je do opadanja koriscenja sitnog tehnickog i celuloznog drveta koje napada uzgojnim sjecama, jer su fabrike mehanicke i hemijske prerade drveta gotovo obustavili preradu ovakvog drveta pa se ove mjere slabo provode. Ovo je vjerovatno prolazno stanje, drvo mora vrlo brzo dobiti stvarnu vrijednost i potrosnju pa ce prodajom bar pokrivati troskove uzgojnih radova pa ce se isti izvrsavati, i time sume privoditi proizvodnji kvalitetne drvne mase.
Nisu u pitanju izdaci samo na direktnim troskovima sjece, izrade, dovoza i slicno, nego je zastoj i na izgradnji puteva, odnosno otvaranja suma i nabavku savremene mehanizacije, sto bi pojeftinilo radove u sumi i tako ubrzalo njihovo provodjenje.
Putevi su “zile kucavice” za svako podrucje i uslov razvoja svih djelatnosti ljudi, pa kada to uslovi dozvole morace se udruzenim snagama sumarstva, mjesnih zajednica, drugih privrednih grana i privatnog sektora pristupiti gradnji kvalitetne putne mreze, a tek tako bi se mogle odgovarajuce osjetiti bas onih devet desetina, korisnih funkcija sume.
Sume moraju biti “blize” covjeku da bi ih vise osjetio.
Tomislav Pejakovic