PORIJEKLO STANOVNISTVA CELINACKOG KRAJA (7)

Pise: Momcilo Spasojevic

S P A S O J E V I C I

Zanimljivo je da je i nas naucnik svjetskog glasa Jovan Cvijic (1865 – 1927) porijeklom od raseljenih Spasojevic jer mu se djed tako prezivao (prije nego je promijenio prezime), a za koga kaze da je doselio iz Stare Hercegovine.

Nema sumnje da su Spasojevici brojan rod. Ima ih na Ozrenu (Krcevine), u Lipcu kod Doboja, Cerinama kod Dervente, Ocausu iznad Teslica, a jedno od prvih stanista Spasojevicima bila je Josavka. Sudeci prema pisanim dokumentima objavljenim u proslom broju “Celinackih novina” Marko Spasojevic je umro i sahranjen u Josavci 1633. godine, te bi se dalo zakljuciti da je taj rod zivio tu jos u drugoj polovini 16. vijeka. On je davao i svestenike u ovome kraju, sto nepobitno potvrdjuju i navedeni dokumenti, kojim se kaze da je popadija LJubica supruga jereja Gavrila Spasojevica preminula 1768. godine, a spomenik joj podize sin Dimitrije takodje jerej. Ali je zanimljivo da on ne nosi ocevo prezime, vec prezime Popovic i bice da su Popovici u Branescima upravo njegovi potomci.

Interesantno je da je majka jereja Gavrila, koja je pored njega imala jos tri sina (Vida, Marka i Mihajila), umrla kao monahinja Jefimija u manastiru Liplju. Naime, po smrti supruga ona se zakaludjerila, a sinovi su je sahranili u porodicno groblje u Josavci.

Prostor Josavke postaje tijesan za sve stanovnike ovoga plemena te se oni raseljavaju. Predanje govori o cetiri brata. Jedan od brace ostao je tu i od njega su josavacki Spasojevici. Drugi je otisao u Kokore, treci u Mravicu – Cer, kod Prnjavora i tu zasnovao potomstvo, a cetvrti, Mile, otisao je u Veliku Snjegotinu, gdje se brzo vrlo dobro snasao.

Uvidom u informativni sistem postanskog centra Banja Luka vidi se da ima cak 147 Spasojevica koji posjeduju telefon i to: u Banja Luci 48, Gradisci (Rovine) 19, Prnjavor 23, Laktasi 6, Celinac 13, Teslic 23 i Kokori 8, sto govori o njihovoj brojnosti danas u gradskim sredinama. Prema pisanju “Oslobodjenja”, od 23. novembra 1998. godine, Milos Spasojevic iz Prnjavora tvrdi da je njegov prapradjed Nedo, koji je rodjen u Kokorima za turske vlasti odselio iz toga mjesta i u selu Palackovcu prije 158 godina sagradio crkvu brvnaru koja, kao kulturno – istorijski spomenik, i danas postoji. Kasnije se ogranak te porodice naselio u Prnjavor i poceo baviti trgovinom. Mile Spasojevic, koji je odselio u Veliku Snjegotinu rodjen je negdje polovinom 18. vijeka, a umro tridesetih godina 19. vijeka i sahranjen u groblju u Javorcu, je rodonacelnik danasnjih Spasojevica kojih u selu ima 21 kuca. NJegov sin Pejo Spasojevic, pedesetih godina proslog vijeka, putovao je u deputaciji ovdasnjih Srba u Carigrad da bi na Porti isposlovali obnovu manastira Liplje. Porodicno predanje kaze da je njegova kuca u ovome kraju prva imala staklene prozore za koje se turskim vlastima morao placati porez. O ovoj licnosti pisao je mladi svestenik Jevrem Stankovic u jednom od brojeva “Bosanske vile” iz 1887. godine kao vrlo strogom i covjeku prijeke i nezgodne naravi.