Porijeklo stanovnistva celinackog kraja (6)

SPASOJEVICI

Koliko je slozena problematika proucavanja porijekla stanovnistva pokazacemo na primjeru roda Spasojevica, koji na celinackom podrucju zivi u Josavci i Snjegotini Velikoj. Nesigurna i nepouzdana porodicna predanja, po pitanju porijekla, obicno govore o davnom doseljenju iz Hercegovine ili Crne Gore, kako kada.

Koliko se zasada zna, prvo pisano pominjanje porodicnog imena Spasojevica srece se u dijelu benediktanskog opata Alojzija Tuberona Crijevica (1459 – 1527) u kojem govori o padu Bosne pod Turke 1463. godine. Izmedju ostalog, on pise:

“I tako je Mehmed podvrgao Bosnu turskoj vlasti i robovanju, a da mu se niko nije suprotstavio. Zatim je barbarin razorio utvrdu Micac sagradjenu na rusevinama Tribunije (pucki Trebinje). Isto je to ucinio i sa tvrdjavom Popovo, kojoj je srusio zidove i bedeme. Ta tvrdjava djelo je Jelene Kose, zene Hrvoja SPASOJEVICA.”

Konkretniji podaci, ne samo o ovome rodu nego i drugima na ovim prostorima, mogli bi se, eventualno, naci u Kotorskom ili nekom starom italijanskom arhivu.

Prema nekim izvorima drzi se da su crnogorski poglavari iz Velestova planski naseljavali stanovnik na podrucje Banjana i da od tih Velestovaca vode porijeklo Kilibarde, Erakovici, Sarici i Spasojevici.

Dakle, postojbina ovih zadnjih moze se locirati na teritoriji jugoistocno od Bilece, a zapadno od Niksica na prostoru Banjana i Rudina.

U predtursko i tursko doba pravac migracije ovoga stanovnistva bio je ka Zvornickom sanxaku gdje u blizini Kozluka i danas ima zaseok Spasojevica sa oko 150 stanovnika. Odatle je jedan krak migracionoga kretanja isao prema Smederevskom sanxaku na istok, a drugi dolinom Sprece ka Maglaju i Ozrenu, te prema Majevici.